|
Bosna i Hercegovina
26. travnja 2006.
BiH mud¾ahedinima oduzima dr¾avljanstvo
Povjerenstvo ima zadaæu u roku od ¹est mjeseci od osnivanja provjeriti zakonitost dodjele oko 1500 dr¾avljanstava BiH, od 6. travnja 1992. do 1. sijeènja 2006. godine
SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika) - Sigurnosne agencije u Bosni i Hercegovini provjeravaju informacije nakon upozorenja amerièkih i hrvatskih obavje¹tajnih slu¾bi o navodnoj opasnosti po Europu od teroristièkih napada iz BiH preko >bijelih muslimana<, odnosno Bo¹njaka ukljuèenih u strukture zloglasne teroristièke organizacije Al Qaida, potvrdio je bosanskohercegovaèki ministar sigurnosti Bari¹a Èolak. Pro¹loga su tjedna brojni mediji prenijeli podatke do kojih je do¹la agencija Associated Press, a prema kojima u BiH godinama traje regrutiranje i slanje u akcije >bijelih Muslimana< putem islamskih teroristièkih æelija u BiH.
Naime, spomenuta novinska agencija ustvrdila je kako je do¹la u posjed sigurnosno-obavje¹tajnog analitièkog izvje¹æa koje sadr¾i 252 stranice, a koje je nastalo zajednièkim radom amerièkih i hrvatskih obavje¹tajaca.Prema spomenutom izvje¹æu, islamski militanti kod kojih su utvrðene veze s Al Qaidom kao i drugim teroristièkim organizacijama vi¹e od 15 godina se kreæu teritorijem Balkana, a tisuæe islamskih boraca tijekom rata u BiH borile su se u toj zemlji.
Autori izvje¹æa takoðer navode kako postoje novi dokazi koji podupiru sumnje vlasti da osumnjièeni teroristi koriste prednost poroznih granica balkanskih zemalja s ciljem otkrivanja i nadziranja potencijalnih ciljeva u ostatku Europe, a vjeruje se da se u godinama nakon 11. rujna 2001. znatno poveæao broj novo regrutiranih >bijelih muslimana<, te da je BiH tijekom rata postao plodno tlo za regrutiranje potencijalnih napadaèa na zapadne ciljeve i ¹irenje radikalnih islamistièkih ideja.
Prednost >bijelih muslimana< u redovima Al Qaide je u tome ¹to kao osobe bijele puti znatno manje privlaèe pozornost sigurnosnih slu¾bi na sebe, te puno lak¹e mogu doæi do putovnice i tako uæi u zapadne zemlje. U izvje¹æu se tvrdi da obavje¹tajne slu¾be vjeruju kako su mladi >bijeli muslimani< posebno zanimljivi teroristièkim èasnicima koji tra¾e regrute za svoju slu¾bu.
Ministar sigurnosti BiH Èolak kazao je u razgovoru koji je u utorak prenio sarajevski Dnevni avaz da sigurnosne slu¾be BiH provjeravaju navode o novaèenju >bijelih muslimana< za Al Qaidu, meðutim on nije ¾elio precizirati jesu li sigurnosne slu¾be BiH dobile ikakve slu¾bene obavijesti od hrvatskih i amerièkih kolega o potencijalnim opasnostima od teroristièkih napada.
>Ako se radi o ozbiljnijim podacima, mi smo kao dr¾ava to du¾ni provjeriti i to æemo apsolutno i uèiniti.
Ne mogu govoriti o bilo kakvim saznanjima, jer jednostavno bilo kakvo izvje¹æe u tom smislu jo¹ nije ni napravljeno. Ne mogu ni¹ta potvrditi niti demantirati dok nadle¾ne slu¾be ne daju svoju rijeè, dok ne naprave izvje¹æe. Za sada ne postoji ne¹to ¹to su na¹e slu¾be potvrdile ili demantirale. Neozbiljno bi bez toga bilo davati procjene, prosudbe ili kvalifikacije<, kazao je Èolak. Zanimljivo je da bi Dr¾avno povjerenstvo za reviziju odluka o naturalizaciji stranih dr¾avljana veæ tijekom ovoga tjedna moglo poèeti oduzimati nelegalno steèena dr¾avljanstva BiH. >Procedura prikupljanja potrebnih podataka u 61 predmetu je zavr¹ena. Na iduæoj sjednici Povjerenstvo æe donijeti konaènu odluku o statusu ovih osoba, a izvjesno je da æe neka dr¾avljanstva biti oduzeta a nije iskljuèena i moguænost deportacije<, priopæeno je iz Vijeæa ministara BiH.
Kako prenose banjaluèke Nezavisne novine, pozivajuæi se na izvore u Uredu za odnose s javno¹æu Vijeæa ministara, procedura oduzimanja nezakonito steèenog dr¾avljanstva BiH je veoma slo¾ena jer se radi o elementarnim ljudskim pravima propisanim meðunarodnim konvencijama, Ustavom i zakonima BiH.
Zanimljivo je da je Al Husin Imad, poznatiji kao Abu Hamza, Sirijac s dr¾avljanstvom BiH i voða nekada¹nje mud¾ahedinske zajednice u BiH u Boèinji, gostujuæi u jednoj TV emisiji zaprijetio da æe se naturalizirani >iskoristiti sva sredstva< u borbi za svoja prava, ukljuèujuæi i organizaciju, prosvjeda, blokade cesta i dr. Ovu izjavu osudio je ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Mirsad Kebo, navodeæi kako poziv na protuzakonito djelovanje upuæuje na oprez. Povjerenstvo ima zadaæu u roku od ¹est mjeseci od osnivanja provjeriti zakonitost dodjele oko 1500 dr¾avljanstava BiH, od 6. travnja 1992. do 1. sijeènja 2006. godine.
Uglavnom se ovo odnosi na osobe afroazijskog porijekla, èesto islamske dragovoljce koji su se u ratu kao mud¾ahedini do¹li boriti na strani Armije BiH. Neke od ovih osoba dovoðene su u vezu s meðunarodnim terorizmom. Prethodno povjerenstvo oduzelo je ukupno 40 dr¾avljanstava BiH, a najpoznatiji sluèaj vezan za sumnjivo dodijeljena dr¾avljanstva, ali i kr¹enje ljudskih prava naturaliziranih odnosi se na èlanove tzv. al¾irske skupine koji su prije èetiri godine iz BiH prebaèeni u amerièku bazu Guantanamo na Kubi.
Alenko Zornija,Vjesnik
| 
