03.veljače 2023.
IZVJEŠĆE DZS-a
Godišnja stopa inflacije u veljači usporila i iznosi 11,9 posto

ilustracija



Godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj, mjerena indeksom potrošačkih cijena, u veljači ove godine usporila
je na 11,9 posto, nakon što je u siječnju dosegnula 12,7 posto, objavio je u četvrtak Državni zavod za statistiku (DZS).

DZS je objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojem je u veljači stopa inflacije iznosila 11,9 posto u odnosu na veljaču 2022. godinu, dok je u odnosu na mjesec ranije inflacija iznosila 0,2 posto. Tako je stopa inflacije na godišnjoj razini smanjena treći mjesec zaredom, nakon što je u studenome prošle godine dosegnula rekordnih 13,5 posto.

Promatrano prema posebnim skupinama, procijenjena godišnja stopa inflacije za skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan usporila je na 15 posto, za energiju 13,4 posto, industrijske neprehrambene proizvode bez energije 10,3 posto, a za usluge 8,9 posto, navodi se u priopćenju DZS-a.

Na mjesečnoj razini, tj. u odnosu na siječanj ove godine, cijene hrane, pića i duhana su stagnirali, kao i cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije, dok su cijene usluga poskupjele za 0,1 posto, a energije za 0,8 posto.

DZS najavljuje da će konačne podatke o indeksu potrošačkih cijena u siječnju prema klasifikaciji ECOICOP (klasifikacija individualne potrošnje prema namjeni - European Classification of Individual Consumption according to Purpose) objaviti 17. ožujka 2023. godine.

Građanima statistički podaci ne znače previše

Za poslodavce inflacija očekivana, komora se uzda u nove mjere

Iz HUP-a u ističu kako je pad u skladu s njihovim očekivanjima.

- Iako takozvana prva procjena ne donosi pregled strukture kretanja cijena po prema uobičajenoj klasifikaciji, cijene hrane, pića i duhana su nepromijenjene na mjesečnoj razini, što je prema našim
izračunima i drugi mjesec zaredom slabijeg intenziteta u odnosu na početak prošle godine, kažu u HUP-a.

Istodobno, kako navode, cijene usluga su jedva rasle 0,1 posto mjesečno što, sve u svemu, upućuje "da se popularni narativ o snažnim široko rasprostranjenim poskupljenjima po uvođenju eura pokazuje pogrešnim".

Inflatorni pritisci u Hrvatskoj u veljači su znatno slabiji u odnosu na prosjek euro područja gdje je zabilježen rast od čak 0,8 posto mjesečno, a cijene hrane, pića te duhana skočile su 1,6 posto mjesečno, istaknuli su iz HUP-a napominjući kako nakon prosječnih 10,8 posto u 2022. godini, u 2023. očekuju pad godišnje stope inflacije na 6,5 posto.

- Godišnja stopa inflacije nastavit će padati u narednim mjesecima (ispod 10 posto u travnju) zahvaljujući padu cijena energenata, povoljnom baznom efektu te jenjavanju inflacije prehrambenih proizvoda, kazali su iz HUP-a.

U ovoj godini očekuju pozitivan efekt normalizacije globalnih lanaca nabave, znatno povoljnijih očekivanja kretanja cijena energenata u drugoj polovici godine te općenito snažnog usporavanja agregatne potražnje na kretanje cijena dobara.

Iz HUP-a napominju kako "sve spomenuto još uvijek ne znači da je inflacija potpuno svladana s obzirom na kontinuirano snažan rast plaća posebno u uslužnim sektorima, poduprijet obnavljanjem ili jačanjem kolektivnih ugovora u Hrvatskoj te diljem EU".

Također, unatoč trenutnom padu cijena energenata zahvaljujući iznimno blagoj zimi te državnim subvencijama, cijene plina i električne energije su i dalje nekoliko puta iznad razina iz 2021. što upućuje da energetska kriza nije još prevladana.

Rast cijena mnogih proizvoda lani je donekle obuzdan povoljnijim ugovorima za nabavu energenata i sirovina iz prošlih godina, dok su u 2023. mnoge tvrtke ušle sa znatno nepovoljnijim ugovorima za nabavu inputa, istaknuli su iz HUP-a navodeći kako kompanije traže načine kako amortizirati poskupljenja kroz račun dobiti i gubitka, kako ne bi ugrozile tržišnu poziciju.

No lani ugovorena poskupljenja, kako objašnjavaju, u određenoj mjeri ometaju jenjavanje inflacije prehrambenih proizvoda uslijed pada cijena prehrambenih sirovina.

HGK: Novi paket mjera najavljen za travanj ublažit će inflatorne pritiske

Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) u komentaru među ostalim ističu kako će novi paket mjera najavljen za travanj ublažiti inflatorne pritiske.

Spomenute stope rasta cijena hrane i energenata u Hrvatskoj i eurozoni, kako navode, bile bi znatno izraženije bez intervencija vlada.

- Najavljena poskupljena roba široke potrošnje u idućim mjesecima svakako će utjecati na mjesečne stope inflacije, ali i dalje očekujemo niže godišnje stope inflacije tijekom godine, istaknuli su iz HGK.

Napominju i kako ne samo što očekuju da će visoka inflacija utjecati na osobnu potrošnju, već je i razina cijena znatno viša nakon prošlogodišnje inflacije pa bi poskupljenja morala biti još izraženija da bi se ostvarila ista stopa inflacije.

Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda nastavile rasti

02.veljače 2023.: Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u siječnju ove godine porasle su za 14 posto u odnosu na isti mjesec 2022. godine, čime su povećane 23. mjesec zaredom na godišnjoj razini, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Godišnje stope proizvođačkih cijena rastu kontinuirano od ožujka 2021. - tada je njihov rast iznosio 3,5 posto, a u idućim mjesecima se intenzivirao, da bi u ožujku prošle godine iznosio 19,5 posto, travnju 21,9 posto, svibnju 23,7 posto, a u lipnju rekordnih 24 posto, što je bila najviša stopa rasta otkad DZS vodi te podatke, to jest od 2011. godine.

U srpnju lani godišnja je stopa rasta proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda blago usporila, na 23,6 posto, kolovozu na 22,6 posto, rujnu na 22,1 posto, listopadu na 17,9 posto, studenom 17,9 posto te u prosincu 14,9 posto.

U odnosu na prosinac prošle godine, proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u siječnju ove godine su više za 0,9 posto.

Statistika pokazuje da su na rast proizvođačkih cijena većim dijelom utjecale cijene energije. Naime, ako se usporede proizvođačke cijene industrijskih proizvoda za industriju ukupno, isključujući energiju, tada su u siječnju 2023. u usporedbi s prosincem 2022. više za 0,9 posto, a u usporedbi sa siječnjem 2022. više su za devet posto.

Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na inozemnom tržištu u siječnju 2023. u usporedbi s prosincem 2022. porasle su za jedan posto, a u odnosu na siječanj 2022. za 7,6 posto.

Na domaćem tržištu proizvođačke cijene u siječnju 2023. u usporedbi s prosincem 2022. više su za 0,9 posto, a u odnosu na siječanj lani 19,2 posto.

Na godišnjoj razini, prema glavnim industrijskim grupacijama, na domaćem tržištu najviše su porasle proizvođačke cijene energije, za 42,1 posto. Slijedi rast cijena netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 14,3 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 12,8 posto, intermedijarnih proizvoda za osam posto i kapitalnih proizvoda za 5,5 posto.

Na mjesečnoj razini, u siječnju ove godine, prema prosincu lani, na domaćem su tržištu porasle proizvođačke cijene u trajnim proizvodima za široku potrošnju za 2,9 posto, u energiji za 1,1 posto, intermedijarnim proizvodima za jedan posto, netrajnim proizvodima za široku potrošnju za 0,6 posto i u kapitalnim proizvodima za 0,2 posto.

Prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, u siječnju 2023. u usporedbi sa siječnjem 2022. proizvođačke cijene porasle su u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za 59,4 posto, u prerađivačkoj industriji za 9,7 posto i u opskrbi vodom; uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnostima sanacije okoliša za 1,7 posto.

Istodobno su proizvođačke cijene u rudarstvu i vađenju pale za 12,8 posto.

Na mjesečnoj razini, u siječnju 2023. u odnosu na prosinac 2022. proizvođačke cijene porasle su u rudarstvu i vađenju za 1,3 posto, u prerađivačkoj industriji za jedan posto i u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za 0,7 posto.

Istodobno su proizvođačke cijene u opskrbi vodom; uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnostima sanacije okoliša ostale na istoj razini.




Inflacija u siječnju 12,7 posto, blago oslabila

23.veljače 2023.: Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u siječnju su u odnosu na prethodni mjesec ostale nepromijenjene, dok su u odnosu na siječanj prošle godine porasle 12,7 posto, pokazuje izvješće DZS-a.

Ti podaci podudaraju se s prvom procjenom, objavljenom početkom veljače.

Tako je stopa inflacije na godišnjoj razini smanjena drugi mjesec zaredom, nakon što je u studenome prošle godine dosegnula rekordnih 13,5 posto.

Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj je razini u siječnju najveći porast cijena u prosjeku zabilježen u skupini restorana i hotela, za 19,5 posto, a prate ih cijene hrane i pića s rastom od 17,3 posto.

S rastom od 16,6 posto slijede cijene pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva, dok su cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva porasle za 15,9 posto.

Cijene odjeće i obuće porasle su, pak, za 13,8 posto, rekreacije i kulture za 10,4, prijevoza za 6,6, zdravlja za 6,4, a alkoholnih pića i duhana za 5,7 posto.

Na mjesečno su razini, prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, najviše u prosjeku porasle cijene u skupini restorana i hotela, za 2,5 posto, dok su cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle 1,5 posto.

S druge strane, u siječnju su na mjesečnoj razini najviše pale cijene odjeće i obuće, za 11,5 posto, što je posljedica sezonskog sniženja. Cijene prijevoza pale su, pak, za 1 posto zbog niže cijene goriva za osobna prijevozna sredstva. (HRT)

Europski stručnjaci: Inflacija usporava, ali više od 50% hrane kupuje se na akciji

– Visoka cijena energenata i gnojiva, energetska tranzicija, klimatski rizici, geopolitički rizici, slabosti pojedinih valuta, fizička ograničenja i protekcionizam odražavaju se na cijene, prinose i slobodnu trgovinu. Ako energetska kriza potraje, trajat će i kriza cijena hrane – istaknula je.

U prosincu 2022. cijene hrane u EU bile su 17,82% veće na godišnjoj razini, a rast je najizraženiji u novim članicama EU.
– Ovog časa vidimo da su cijene u stagnaciji, ali rizici su veliki i neizvjesno je predviđati da će cijene pasti – rekla je stručnjakinja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Zvjezdana Blažić.

Izvršni direktor centralne nabave Atlantic Grupe Danijel Banek kaže da se ni cijene koje su pale nisu vratile na isti nivo kao prije. Minas kava je, primjerice, s 1700 dolara po toni poskupjela i na 5000 dolara.

– A ako je cijena Atlanticove kave na policama porasla 20%, onda vam je jasno koliki smo trošak preuzeli na sebe – rekao je dodavši kako su im cijene inputa rasle i do 700%.

Predsjednik Uprave Pevexa Krešimir Bubalo smatra da će cijene hrane ove godine rasti. Inflacija nije 13,5%, već 20-ak posto. –Bijele i crne listeneće pomoći, ali hoće manji PDV, poticaji... Bitna je kupovna moć građana. Neoporezivi dio plaće mora rasti – rekao je Bubalo. Raste kupnja na akcijama, i ne samo prehrambene robe.
– Ljudi sve više kupuju kod nas na 36 rata bez kamata, što je nama godišnji trošak od 6 milijuna eura – zaključio je Bubalo. (vecernji.hr)

Vujčić: Izgledno je da će inflacija u siječnju nastaviti usporavanje

24.siječnja 2023.: Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je da je izgledno da će
inflacija u siječnju nastaviti usporavanje na godišnjoj razini te da bi mogla doći otprilike na razinu koja je i u eurozoni. Rekao je to na seminaru u organizaciji predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, održanog uoči današnje konferencije Vlade i HNB-a Hrvatska - 20. članica europodručja.


Osvrćući se na rast cijena nakon ulaska u eurozonu, guverner HNB-a Boris Vujčić rekao je da ipak treba pričekati službenu statistiku za siječanj ove godine. No rekao je da se trenutačno može vidjeti da cijene energije bilježe određeni pad kao i da analize HNB-a pokazuju da su cijene hrane u prva dva tjedna siječnja na godišnjoj razini niže.

Stoga, ako se promatraju cijene u segmentima energije i hrane, izgleda da inflacija ublažava, no Vujčić je napomenuo da HNB ne prati kretanja cijena usluga manjih subjekata, poput kafića i frizera, a upravo se u posljednje vrijeme mogu čuti brojni prigovori kako su oni s ulaskom u eurozonu podignuli cijene.

- Kada dobijemo finalne podatke, vidjet ćemo koliki je u prosjeku bio rast tih cijena. No osnovni trend, prema svemu što vidimo, ide prema tome da će inflacija opet biti otprilike kao i u eurozoni, izjavio je guverner HNB-a.

Vujčić je rekao i da je toplije vrijeme kojem svjedočimo ove zime definitvno smanjilo rizik od recesije u Europskoj uniji i eurozoni.

To je dobra vijest, istaknuo je, koja među ostalim znači da redukcije energije ove zime neće biti
potrebne pa da tako i recesije neće biti uopće, a ako je u nekim zemljama i bude, bit će, kako je rekao, kratka i plitka.



Vujčić: Već se osjećaju pozitivni efekti ulaska u eurozonu

Istaknuo je i da se pozitivni utjecaj samog procesa uvođenja eura u Hrvatskoj već osjeća više od dvije godine, primjerice jer je u jeku koronakrize 2020. HNB s ECB-om dogovorio uspostavljanje linije za
valutni ugovor o razmjeni, tzv. valutni swap, koji je omogućavao razmjenu kuna za eure u visini od dvije milijarde eura, podsjetio je Vujčić.

Također, među ostalim, zbog znatno manjeg valutnog rizika jeftinije je zaduživanje građana, pri čemu su kamatne stope na kredite građana Hrvatske znatno niže od kamata u zemljama EU-a koje nisu odlučile uvesti euro, poput Mađarske, Češke, Poljske i Rumunjske.

Na seminaru Komisije sudjelovao je i izvršni potpredsjednik Europske komisije za gospodarstvo u
interesu građana Valdis Dombrovskis koji je istaknuo da je inflacija u eurozoni već dosegnula vrhunac
te da je počelo njezino usporavanje,  zabilježeno i u studenome i prosincu.

No, kako je rekao, bit će potrebno još neko vrijeme da se inflacija vrati na ciljanu razinu od oko 2%, pa
se stoga očekuje i da će Europska središnja banka nastaviti s mjerama obuzdavanja inflacije, što se
očituje i u povećavanju kamatnih stopa.



Dombrovskis: Članstvom u eurozoni raste atraktivnost Hrvatske za strana ulaganja

Dombrovskis je poručio i da će ulazak u eurozonu i šengenski prostor dati dvostruki poticaj hrvatskom gospodarstvu.

Dombrovskis se u ponedjeljak osim s guvernerom Vujčićem susreo i s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem, a još je jednom pohvalio hrvatske vlasti za odlično odrađene pripreme i sam prelazak na
euro.

Ponovio je i da su u Komisiji svjesni zabrinutosti građana zbog rasta cijena, ali i ocijenio da je vlast uspostavila adekvatne mehanizme za suočavanje s tim problemom.

Unatoč sveprisutnoj i prekomjernoj inflaciji, Dombrovskis je ocijenio da je odluka Hrvatske o ulasku u eurozonu s 1. siječnjem 2023. dobra s obzirom na benefite koje članstvo donosi, poput jeftinijeg
zaduživanja za državu, općenito nižih kamatnih stopa za gospodarstvo kao i znatnih ušteda na troškovima konverzije valuta.

Stoga je ustvrdio da će članstvo u eurozoni pomoći gospodarskom razvoju i rastu BDP-a u Hrvatskoj, s obzirom na to da će se i povećati njena atraktivnost za  strana ulaganja.

Dombrovskis je bivši premijer Latvije, koja je članica eurozone postala 2014. godine, kada su okolnosti
bile uvelike drugačije a inflacija niska, no tamošnja opozicija je također tvrdila da je loš trenutak za
ulazak u eurozonu, podsjetio se potpredsjednik Komisije.





Inflacija u 2022.godini iznosi 10,8 posto

17.siječnja 2023.: Najnoviji statistički podaci pokazuju da je rast potrošačkih cijena usporio na godišnjoj razini. Naime, do danas objavljenih podataka, godišnje stope inflacije više su mjeseci zaredom bilježile rekordne razine, a posljednji put u studenome, kada je inflacija iznosila rekordnih 13,5 posto u
prosincu je neznatno pala i iznosi 13,1 posto.

Za cijelu 2022. u prosjeku stopa inflacije iznosila je 10,8 posto, stoji u DZS-ovom izvješću.

Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj razini porasle su sve
kategorije, a najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u skupini hrana i bezalkoholna
pića, za 19 posto.

Sa 17,1 posto slijedi kategorija restorana i hotela, pa pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje
kućanstva, koja bilježi skok od 16,1 posto, a slijedi je kategorija stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, s rastom od 16 posto.

Nadalje, cijene odjeće i obuće skočile su za 12,1 posto, raznih dobara i usluga za 11,5 posto, u kategoriji rekreacije i kulture za 9,6 posto, cijene prijevoza za 8,4 posto, a primjerice alkoholnih pića i duhana za 5,3 posto.

Najblaži rast zabilježen je u kategoriji komunikacija, za 0,9 posto.

Statističari ističu kako su rastu godišnje stope inflacije u prosincu najviše doprinijeli porasti cijena u skupinama hrana i bezalkoholna pića (4,93 postotnih bodova), stanovanja, vode, električne energije,
plina i ostalih goriva (2,70 postotnih bodova), prijevoza (1,24 postotna boda), zatim u kategoriji
pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva (0,92 postotna boda), restorana i hotela
(0,85 postotnih bodova) itd.

Promatrano prema posebnim skupinama, najveći porast cijena u prosjeku na godišnjoj razini ostvaren je
u skupini prerađeni prehrambeni proizvodi, za 18 posto, uz doprinos porastu od 4,06 postotnih bodova, napominju iz DZS-a.


Na mjesečnoj razini najviše pale cijene prijevoza

Na mjesečnoj razini, pokazala je statistika DZS-a, najviše su u prosjeku također porasle cijene hrane i bezalkoholnih pića, za 1,2 posto, kategorije alkoholnih pića i duhana te rekreacije i kulture porasle su za
po 0,8 posto, a raznih dobara i usluga za 0,7 posto.

S druge strane, najveći pad cijena se bilježi u kategoriji prijevoza, za četiri posto, slijedi odjeća i obuća s padom od 2,8 posto, a pad je, od 0,6 posto, zablježila i kategorija stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva.

HIPC - inflacija na godišnjoj razini 12,7 posto

DZS u priopćenju o indeksu potrošačkih cijena iznosi i podatke o inflaciji mjereno harmoniziranim
indeksom potrošačkih cijena (HICP), koji je usporediva mjera inflacije sa zemljama Europske unije.

Po tim podacima, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u prosincu u odnosu na studeni u prosjeku
su pale za 0,1 posto.

U odnosu na prosinac 2021. godine, odnosno na godišnjoj razini, potrošačke su cijene, mjereno
harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, porasle za 12,7 posto, dok su u godišnjem prosjeku bile
više za 10,7 posto, podaci su DZS-a. (HRT.hr)




Inflacija u studenom 13,5 posto

16.prosinca 2022.: Potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle su u studenome za 13,5 posto, pa je inflacija tako dosegnula novu najvišu razinu otkad Državni zavod za statistiku (DZS) bilježi te podatke.

Najnoviji statistički podaci pokazuju da je rast potrošačkih cijena ubrzao na godišnjoj razini. Naime, do danas objavljenih rekordnih podataka, najviša stopa godišnje inflacije u Hrvatskoj zabilježena je u listopadu i iznosila je 13,2 posto.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, porasle su i na mjesečnoj razini te su u studenome u prosjeku bile više za 0,9 posto u odnosu na listopad.

U godišnjem je prosjeku stopa inflacije iznosila 10,1 posto, stoji u DZS-ovu izvješću.

Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj razini porasle su sve kategorije, a najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u skupini hrana i bezalkoholna pića, za 19,2 posto.

Sa 17 posto slijedi kategorija restorana i hotela, pa pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva, koja bilježi skok od 16,6 posto, a slijedi je kategorija stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva s rastom od 16,5 posto.

Nadalje, cijene prijevoza skočile su 13,3 posto, raznih dobara i usluga za 11,6 posto, u kategoriji rekreacije i kulture za 9,1 posto, odjeće i obuće za 5,8 posto, dok, primjerice, alkoholna pića i duhan bilježe rast od 4,6 posto.

Najblaži rast zabilježen je u kategoriji komunikacija, za 0,9 posto.

Statističari ističu da je rastu godišnje stope inflacije u studenome najviše pridonio porast cijena u skupinama hrana i bezalkoholna pića (4,98 postotnih bodova), stanovanja, vode, električne energije,
plina i ostalih goriva (2,78 postotnih bodova), prijevoza (1,96 postotnih bodova), zatim u kategoriji pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva (0,95 postotnih bodova), restorana i hotela (0,85 postotnih bodova) itd.

Promatrano prema posebnim skupinama, najveći porast cijena u prosjeku na godišnjoj razini ostvaren je
u skupini energija, za 21,2 posto, uz doprinos porastu od 3,56 postotnih bodova, napominju iz DZS-a.


Na mjesečnoj razini najviše porasle cijene prijevoza

Na mjesečnoj razini, pokazala je statistika DZS-a, najviše su u prosjeku porasle cijene prijevoza, za 1,8 posto, zatim raznih dobara i usluga, za 1,5 posto, cijene u kategoriji pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva skočile su u prosjeku za 1,3 posto, hrane i bezalkoholnih pića za 1,1 posto, rekreacije i kulture za jedan posto, stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva za 0,7
posto, odjeće i obuće za 0,5 posto, a alkoholnih pića i duhana za 0,2 posto.

S druge strane, prosječne cijene u restoranima i hotelima u studenome su u odnosu na listopad bile
manje za 0,5 posto.


Inflacija na godišnjoj razini 13 posto

DZS u priopćenju o indeksu potrošačkih cijena iznosi i podatke o inflaciji mjereno harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), koji je usporediva mjera inflacije sa zemljama Europske unije.

Prema tim podacima, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u studenome u odnosu na listopad u prosjeku su porasle za 0,7 posto.

U usporedbi sa studenim prošle godine, odnosno na godišnjoj razini, potrošačke su cijene, mjereno harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, porasle za 13 posto, dok su u godišnjem prosjeku više za 10,1 posto, podaci su DZS-a. (HRT.hr)

Inflacija u listopadu 13,2 posto

16.studeni 2022.: Potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle su u listopadu za 13,2 posto, pa je tako inflacija dosegnula novu najvišu razinu otkad Državni zavod za statistiku (DZS) vodi te podatke.

Najnoviji statistički podaci pokazuju da se rast potrošačkih cijena ubrzao na godišnjoj razini. Naime, do danas objavljenih rekordnih podataka najviša stopa godišnje inflacije u Hrvatskoj zabilježena je u rujnu, kada je iznosila 12,8 posto.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, porasle su i na mjesečnoj razini, te su u listopadu u prosjeku više za 1,3 posto u odnosu na kolovoz.

U godišnjem je prosjeku stopa inflacije iznosila 9,4 posto, stoji u DZS-ovu izvješću.

Cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle na godišnjoj razini za 19,7 posto

Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj razini, najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u skupini hrana i bezalkoholna pića, za 19,7 posto.

Cijene u skupini restorani i hoteli u ovogodišnjem su listopadu u odnosu na isti lanjski mjesec bile više za 17,8 posto, a dvoznamenkasti se rast bilježi i u skupinama stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, za 16,1 posto; potom pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva, za 15,8 posto; u prijevozu, za 11,5 posto, te skupini razna dobra i usluge, za 10,7 posto.

Na godišnjoj su razini cijene rekreacije i kulture porasle za 8,4 posto, odjeće i obuće za 6,6 posto, alkoholnih pića i duhana za 4,4 posto, zdravlja za 3,5 posto te obrazovanja za 2,3 posto.

Statističari ističu kako su rastu godišnje stope inflacije u listopadu najviše doprinijeli porasti cijena u skupinama hrana i bezalkoholna pića (5,11 postotnih bodova), stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva (2,72 postotna boda), prijevoz (1,69 postotnih bodova), pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva (0,90 postotnih bodova), restorani i hoteli (0,89 postotnih bodova), itd.

Promatrano prema posebnim skupinama, najveći porast cijena u prosjeku na godišnjoj razini ostvaren je u skupini energija, za 19,9 posto (doprinos porastu od 3,34 postotna boda), napominju iz DZS-a.

Na mjesečnoj razini najviše porasle cijene odjeće i obuće

Po podacima DZS-a, na mjesečnoj razini najviše su u prosjeku porasle cijene u skupinama odjeća i obuća, za 6,9 posto, stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, za 2,8 posto, hrana i bezalkoholna pića, za jedan posto.

Cijene u skupinama pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva te zdravlje porasle su na mjesečnoj razini za po 0,8 posto, a porasle su i u ostalim skupinama, izuzev rekreacije i kulture, gdje su pale za 0,8 posto.

HIPC - inflacija na godišnjoj razini 12,7 posto

DZS u priopćenju o indeksu potrošačkih cijena iznosi i podatke o inflaciji mjereno harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), koji je usporediva mjera inflacije sa zemljama Europske unije.

Prema tim su podacima cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u listopadu u odnosu na rujan u prosjeku porasle za jedan posto.U odnosu na listopad prošle godine, odnosno na godišnjoj razini, potrošačke su cijene, mjereno harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, porasle za 12,7 posto, dok su u godišnjem prosjeku više za 9,4 posto, podaci su DZS-a. (dnevnik.hr)



Inflacija u rujnu 12,8 posto

14.listopada 2022.: Potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle su u rujnu 12,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, pa je tako inflacija dosegnula novu najvišu razinu od kada Državni zavod za statistiku (DZS) vodi te podatke.

Do danas objavljenih rekordnih podataka, najviša stopa godišnje inflacije u Hrvatskoj zabilježena je u srpnju i kolovozu ove godine, kada je iznosila po 12,3 posto.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, porasle su i na mjesečnoj razini, te su u rujnu bile u prosjeku više za 1,5 posto u odnosu na kolovoz, dok su cijene u godišnjem prosjeku bile više za 8,6 posto, stoji u DZS-ovom izvješću.

Na godišnjoj razini porasle su sve kategorije, a najviše cijene hrane i bezalkoholnih pića, za 19,1 posto. Sa 17,3 posto slijedi kategorija restorana i hotela, pa pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva, koja bilježi skok od 15,7 posto, a slijedi je kategorija stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, s rastom od 13,3 posto. Nadalje, cijene prijevoza skočile su 12,3 posto, raznih dobara i usluga za 10,7 posto, odjeće i obuće za 10,1 posto, u kategoriji rekreacije i kulture za 8,8 posto, dok primjerice  alkoholna pića i duhan bilježe rast od 4,2 posto. Najblaži rast zabilježen je u kategoriji komunikacija, za 0,4 posto.

Na mjesečnoj razini, pokazala je statistika DZS-a, najviše su u prosjeku porasle cijene odjeće i obuće, za 21,2 posto, kategorija stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva skočila je za 2,9 posto, dok su razna dobra i usluge poskupjeli za 2,6 posto. S druge strane, prosječne cijene hrane i bezalkoholnih pića u rujnu su u odnosu na kolovoz manje za 0,2 posto, kategorija restorana i hotela bilježi pad cijena za 2,1 posto, a prijevoza za 0,7 posto.

Najveći doprinos stopi porasta godišnjeg indeksa ostvaren je u kategoriji hrane i bezalkoholnih pića, za 4,95 postotnih bodova, potom u stanovanju, vodi, električnoj energiji, plinu i ostalim gorivima, za 2,24 postotna boda, a slijedi prijevoz sa 1,81 postotnim bodom.

Promatrano prema posebnim skupinama, najveći porast cijena u prosjeku na godišnjoj razini ostvaren je u skupini Energija, za 17,7 posto, što je doprinos porastu od 2,97 postotnih bodova, navode iz DZS-a.
(poslovni.hr)





Inflacija u srpnju 12,3%


18.kolovoza 2022.: Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u srpnju su u odnosu na lipanj porasle 0,4%, dok su u odnosu na srpanj prošle godine skočile 12,3%, pokazuje izvješće DZS-a.

Rast cijena od 12,3% predstavlja ubrzanje u odnosu na lipanj, kada su cijene porasle 12,1% na godišnjoj razini.

Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj razini, najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u skupinama Prijevoz, za 19,2%, Hrana i bezalkoholna pića, za 18,3%, Restorani i hoteli, za 16,8%, Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva, za 14,1%, Rekreacija i kultura, za 10,0%, Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, za 9,7%, Razna dobra i usluge, za 7,0%, te Odjeća i obuća, za 5,5%, objavio je DZS na internetskim stranicama.

Najveći doprinos stopi porasta godišnjeg indeksa ostvaren je u skupinama Hrana i bezalkoholna pića (+4,75 postotnih bodova), Prijevoz (+2,83 postotna boda), Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva (+1,64 postotna boda), Restorani i hoteli (+0,84 postotna boda), Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva (+0,80 postotnih bodova), Rekreacija i kultura (+0,53 postotna boda), Razna dobra i usluge (+0,43 postotna boda) te Odjeća i obuća (+0,32 postotna boda).

Promatrano prema posebnim skupinama, najveći porast cijena u prosjeku na godišnjoj razini ostvaren je
u skupini Energija, za 20,6% (doprinos porastu od +3,46 postotnih bodova).

Na mjesečnoj razini najviše su u prosjeku porasle cijene u skupinama Restorani i hoteli, za 4,9%
(doprinos porastu od +0,24 postotna boda), Hrana i bezalkoholna pića, za 2,2% (+0,57 postotnih bodova), Rekreacija i kultura, za 2,0% (+0,11 postotnih bodova), Alkoholna pića i duhan, za 1,8% (+0,09 postotnih bodova), Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstava, za 1,3% (+0,07 postotnih
bodova), Razna dobra i usluge, za 1,2% (+0,07 postotnih bodova) te Prijevoz, za 0,5% (+0,07 postotnih bodova). Porast cijena ublažio je pad cijena u skupini Odjeća i obuća, za 14,4% (-0,84 postotna boda, sezonsko sniženje odjeće i obuće) te u skupini Komunikacija, za 0,9% (-0,05 postotnih bodova).

Harmonizirani indeks potrošačkih cijena

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u
srpnju 2022. u odnosu na lipanj 2022. u prosjeku su više za 1,4%. U odnosu na srpanj 2021., tj. na godišnjoj razini, u prosjeku su više za 12,7%, dok su u godišnjem prosjeku više za 7,1%. (HRT.hr)


Inflacija u lipnju 12,1%

15.lipnja 2022.: Ovo je najviša stopa inflacije od kada Državni zavod za statistiku (DZS) vodi te podatke.
Potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle su u lipnju 12,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što
je najviša stopa inflacije od kada Državni zavod za statistiku (DZS) vodi te podatke, a ponajviše je posljedica rasta cijena goriva i hrane.
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u lipnju su u odnosu
na svibanj porasle 1,1 posto, dok su u odnosu na lipanj prošle godine skočile 12,1 posto, pokazuje
izvješće DZS-a, objavljeno u petak.

Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj je razini najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku zabilježen u skupini prijevoz, za 20,3 posto, te hrane i bezalkoholna pića, za 16,9 posto. (poslovni.hr)




Inflacija u svibnju 10,8 %

15.lipnja 2022: Najveći doprinos stopi porasta godišnjeg indeksa ostvaren je u skupinama hrana i bezalkoholna pića (+3,94 postotna boda), prijevoz (+2,80 postotnih bodova), stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva (+1,55 postotnih bodova) te odjeća i obuća (+0,52 postotna boda).

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u svibnju ove godine porasle su u odnosu na isti mjesec 2021. godine za 10,8 posto, objavio je u srijedu Državni zavod za statistiku (DZS), što je nova najviša stopa inflacije otkad DZS vodi podatke.

Inflacija je u svibnju nastavila ubrzavati, a do danas objavljenih podataka, najviša stopa godišnje inflacije u Hrvatskoj zabilježena je prošli mjesec, kada je iznosila 9,4 posto. Prije travnja 2022., inflacija je najviša bila u srpnju 2008. godine, kada je iznosila 8,4 posto.

Inače, stručnjaci već neko vrijeme upozoravaju da je gotova ”inflacijska uspavanka”, naime, riječ je o najvišoj stopi u razdoblju makroekonomske stabilnosti u kojem se nalazimo od kraja 1993. godine. Tada je Stabilizacijskim programom oborena mjesečna stopa inflacije koja je, primjerice, u listopadu 1993. iznosila 37,8 posto.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, porasle su i na mjesečnoj razini, te su u svibnju bile u prosjeku više za 1,4 posto u odnosu na travanj, dok su cijene u godišnjem prosjeku bile više za 5,4 posto, stoji u DZS-ovom izvješću.

Na godišnjoj razini porasle su gotovo sve kategorije, a najviše cijene prijevoza, za 19 posto. S 15,2 posto rasta slijede hrana i bezalkoholna pića, restorani i hoteli s 12,1 posto, potom kategorija pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva, koja bilježi skok od 11,7 posto, pa kategorija stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, s rastom od 9,2 posto. Nadalje, cijene odjeće i obuće porasle su za 8,9 posto, rekreacije i kulture za 6,6 posto, u kategoriji raznih dobara i usluga za 6,2 posto, dok primjerice alkoholna pića i duhan bilježe rast od 1,4 posto.


Jedini pad cijena na godišnjoj razini bilježe komunikacije, za 0,4 posto.

Na mjesečnoj razini, pokazala je statistika DZS-a, najviše su u prosjeku također porasle cijene prijevoza, za tri posto, zatim hrane i bezalkoholnih pića, za 2,1 posto, pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva, za 1,5 posto, rekreacije i kulture za 1,4, a odjeće i obuće te restorana i hotela za po 1,1 posto.

Najveći doprinos stopi porasta godišnjeg indeksa ostvaren je u kategoriji hrane i bezalkoholnih pića, za 3,94 postotna boda, potom u prijevozu, za 2,80 postotnih bodova, te stanovanju, vodi, električnoj energiji, plinu i ostalim gorivima, za 1,55 postotnih bodova.

Promatrano prema posebnim skupinama, najveći porast cijena u prosjeku na godišnjoj razini ostvaren je u skupini Energija, za 21,5 posto, što je doprinos porastu od 3,61 postotnog boda, navode iz DZS-a.

Marić o inflaciji: Situacija je kompleksna, moramo biti spremni na sve

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić komentirao je nakon sjednice Vlade dvoznamenkastu inflaciju u Hrvatskoj (10,8 posto).

Na pitanje hoće li država donijeti novi paket mjera pomoći građanima i poduzetnicima odgovorio je da
sve ovisi o situaciji i mogućnostima, piše N1.

“Ovisno o razvoju situaciju, o mogućnostima koje imamo, uzimajući u obzir tržišne principe, sukladno
tome ćemo i dalje donositi određene odluke. Postoji puno inicijativa, svakodnevno stižu razni dopisi, sve uzimamo u obzir, ali moramo gledati širu sliku. Pratimo i što rade druge zemlje. Vidimo da njihovi odgovori nisu jednoznačni. Ja ću večeras za Luksemburg, sastanci su vijeća ministara, sigurno će najveći dio rasprave biti vođen po pitanju inflacije”, odgovorio je Marić.

Rekao je da ne vjeruje da bi inflacija mogla dovesti značajnog rasta kamata na kredite.

Naglasio je da je uz borbu protiv inflacije važno očuvati normalno funkcioniranje gospodarstva. “Uz opskrbne lance do onoga što nas također jako zanima, a to je razina zaposlenosti, odnosno razina BDP-a. I da ne dolazimo uopće u tu sferu, ja ne volim ni izgovarati te scenarije, ali moramo biti spremni za sve.”(poslovni.hr)

Inflacija u 2021.

19.svibnja 2021: Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u travnju u odnosu na travanj prošle godine stopa inflacije u Hrvatskoj je iznosila 2,1 posto, što je najviša stopa po kojoj rastu cijene u zadnje tri godine.

Ekonomski analitičar Andrej Grubišić kaže kako je inflacija, dizanje opće razine cijena, je dokazano isključivo samo monetarni fenomen.

- To je situacija u kojoj pretjerana količina nominalnog novca ganja nedovoljnu količinu dobara i usluga koje su proizvedene ili konzumirane u nekoj ekonomiji, objašnjava Grubišić.

Sada vidimo prve posljedice ekspanzivne monetarne politike Europske centralne banke, drži Grubišić.

- To je politika tiskanja novaca, koja dokazano, posebno u bivšim socijalističkim zemljama 1970-ih godina, ne rješava strukturalne probleme, zaključuje Grubišić.

Uvijek imamo košarice dobara kojima mjerimo stopu inflacije, što je vjerojatno statistički točno, ali nije nužno primjenjivo na sve grupe stanovništva, kaže Grubišić.

- Oni koji danas rješavaju stambeno pitanje, njima je jako bitno što će 20-30 posto njihovog budućeg kućnog budžeta odlaziti na otplatu nekakvog kredita za stan ili nekretninu koju su kupili po cijeni 30 ili 40 posto višoj nego što je bila prije 5 godina, objašnjava Grubišić.

Dodaje kako su svi na udar inflacije, da je samo bitno u koju skupinu spadaju.

Ljudi moraju razumjeti da inflacija nije ništa drugo nego oporezivanje bez legislative, kaže.

- Ako je opća stopa inflacije dva posto i u džepu imamo 100 kuna, a možemo kupiti samo 98 kuna realnih vrijednosti dobara i usluga u usporedbi no što smo mogli prošle godine, to je kao da nam je netko naplatio porez od dvije kune, a ništa nam nije dao zauzvrat, kaže ekonomski analitičar.

hrt.hr/HIC-vijesti.hr
foto: