07.ožujka 2023.
NEKRETNINE U HRVATSKOJ
Cijene nekretnina otišle u nebo

Cijene nekretnina u Hrvatskoj otišle su u nebo. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna cijena četvornog metra stana prodanog lani bila je 16.489 kuna, za 20,2 posto više nego u godini prije. U drugoj polovici prošle godine prosječna cijena četvornog metra novih stanova, bez programa POS-a bila je 17.225 kuna, za 21,9% više u nego u istom razdoblju godinu prije. 


U Zagrebu kvadrat u novogradnji poskupio više od 32%

U Zagrebu je prosječna cijena četvornog metra novog stana 2022. godina bila 19.422 kune, što je za čak 32,4% više nego godinu prije, a u ostalim naseljima 14.087 kuna ili za 12%.

Prosječna cijena kvadrata novog stana koje su prodavala trgovačka društva i druge pravne osobe, bez programa društveno poticane stanogradnje (POS), u 2022. dosezala je 16.852 kune, što je 21,7 posto više u odnosu na 2021. 

U Zagrebu je cijena kvadrata tih stanova porasla za 30,9 posto, na 19.490 kuna, a u ostalim naseljima za 15 posto, na 14.515 kuna.

POS-ovi stanovi lani skuplji za 19,5%

Prosječna cijena četvornog metra POS-ovih stanova lani je bila 9.133 kune i bila je 19,5 posto viša u odnosu na godinu prije.

U Zagrebu je iznosila 7.666 kuna, što je pad za 0,3 posto, dok je u ostalim naseljima porasla za 23,4 posto, na 9.219 kuna.

U 2022. u Hrvatskoj je prodano 3.910 novih stanova, od čega 1.741 u Zagrebu i 2.169 u drugim naseljima. Od ukupnog broja prodanih stanova, njih 193 su POS-ovi, a 3.717 prodala su trgovačka društva i druge pravne osobe.

U drugom polugodištu 2022. prosječna cijena kvadrata viša za 20,1%

U DZS-ovoj statistici izneseni su podaci i o prosječnoj cijeni četvornog metra prodanog novoga stana u Hrvatskoj u drugom polugodištu prošle godine, koja je iznosila 16.857 kuna, što je 20,1 posto više nego u istom razdoblju 2021.

U zagrebu je prosječna cijena četvornog metra novog stana iznosila 20.590 kuna, za 34,6 posto više nego godinu prije, a drugdje je prosječna cijena kvadrata u novogradnji bila 14.665 kuna ili 14,9 posto viša nego 2021. godine.

Prosječna cijena četvornog metra novih stanova koje su prodavala trgovačka društva i druge pravne osobe, bez programa POS-a, u drugom lanjskom polugodištu iznosila je 17.225 kuna, što je za 21,9 posto više u odnosu na isto razdoblje godinu ranije, podaci su DZS-a.

U Zagrebu je cijena kvadrata na godišnjoj razini porasla za 33,4 posto, na 20.658 kuna, a u ostalim naseljima za 17,9 posto, na 15.082 kune.

Podaci DZS-a pokazuju i da je u drugom polugodištu prošle godine u Hrvatskoj prodan 2.041 novi stan, od čega 752 u Zagrebu i 1.289 u drugim naseljima. Od ukupnog broja prodanih novih stanova, 83 su
stanovi POS-a, dok su njih 1.958 prodala trgovačka društva i druge pravne osobe. (HRT.hr)

Cijene nekretnina u Hrvatskoj i dalje rastu , največi skok je u jednom gradu

10. siječnja 2023.: Danska, Švedska, Finska, Rumunjska, Italija i Njemačka šest je država članica EU u kojima je u trećem kvartalu prošle godine došlo do pada cijena nekretnina i to od 3,8 do 0,4 posto u odnosu na prethodno tromjesečje.

S druge strane, zemlje kao što su Cipar, Bugarska, Austrija gdje su nekretnine poskupjele više od 4 posto, ali i Hrvatska, s povećanjem od 2,8 posto, zabilježile su snažan rast cijena nekretnina i tijekom ljetnih mjeseci, odnosno od srpnja do kraja rujna, u odnosu na prethodno tromjesečje, navodi Eurostat. Kad je riječ o Hrvatskoj, dinamika povećanja cijena nekretnina ipak je bila nešto niža, no na godišnjoj razini cijene nekretnina skočile su 14,8 posto. To je dva puta više od prosječnog poskupljenja u EU (7,4 posto). Hrvatski Državni zavod za statistiku navodi da su novi stanovi poskupili 17,4 posto, a polovni stanovi i kuće 14,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.


Najveći skok cijena zabilježen je u Zagrebu i to 4,1 posto u odnosu na prethodni kvartal i 17,9 posto u odnosu na godinu ranije. Na Jadranu su cijene rasle nešto blaže - 2,8 posto u odnosu na prethodni kvartal i 12,8 posto u odnosu na isto razdoblje  prošle godine. U ostatku zemlje dogodio se pad od 0,8  posto u odnosu na prethodno tromjesečje, ali na godišnjoj razini cijene su i dalje 12,9 posto skuplje. 
(vecernji.hr)




04.listopada 2022.: Cijene nekretnina divljaju, posebno u Zagrebu i Rijeci. Europska središnja banka najavila je rast kamata, a od Nove godine ulazimo u eurozonu. Ekonomski analitičar Damir Novotny za DNEVNIK.hr predviđa što očekuje buduće kupce stanova i kuća. Poseban savjet ima za mlade koji čekaju nove APN-ove kredite.

Zakonom o subvencioniranju stambenih kredita APN-ovi krediti su omogućeni do kraja sljedeće godine.
Mladi bračni parovi i svi oni koji ispunjavaju uvjete za subvencionirani kredit u očekivanju novog natječaja za kredite APN-a već pomalo prikupljaju potrebnu dokumentaciju i traže nekretninu koju si mogu priuštiti.

Cijene nekretnina odletjele su u nebo jer je potražnja velika, pogotovo kad je riječ o Zagrebu i Rijeci, navodi ekonomski analitičar Damir Novotny. "Tržište stanova u nekoliko hrvatskih gradova je na vrhuncu i cijene su na vrhuncu. Potražnja za nekretninama je velika. Subvencija države stvorila je dodatnu potražnju. Istovremeno, ponuda stanova je slaba", rekao je

"Nepovoljna je situacija za bilo koji mladi bračni par ili mladog čovjeka. Sad je manja briga rast kamatnih stopa od one koliko su previsoke cijene stanova. Te su cijene napuhane bez temelja", smatra Novotny.

"Savjetovao bih da potencijalni kupci stanova razmisle hoće li uopće sada kupiti stan ili neće jer su cijene nekretnina iznad realiteta", dodao je. Navodi kako su cijene realnije u manjim gradovima.

Novotny smatra da je u ovom trendu ulazak u eurozonu imao negativan učinak - novac iz sive ekonomije pokušao se preliti u nekretnine, pa je došlo do velike potražnje, a ponuda je bila slaba.

"No, ta će se potražnja za stanovima smiriti nakon ulaska u eurozonu. Stanovi se u pravilu moraju kupovati na dugoročne kredite, kamatne stope će biti umjerene i neće rasti u narednim godinama. Cijene stanova moraju početi padati već u naredne dvije do tri godine", objasnio je.

Novotny smatra da se u ovom trenutku više isplati uzeti stan u zakup nego ga kupiti. "Izrazito je nepovoljno sada kupovati stanove, rast kamatnih stopa neće utjecati na potražnju, nego suprotno", kazao je.

"Moj okvirni savjet mladima i kupcima stanova je da se strpe, štede i skupljaju novac za učešće. Tko ne mora - neka se ne zalijeće u kupovinu stana", zaključio je Novotny. (dnevnik.hr)

12.srpnja 2022.: Cijene stambenih objekata u Hrvatskoj u prvom tromjesečju 2022. u prosjeku su porasle za 5 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini rast cijena ubrzao na 13,5 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Time je nastavljen rast cijena stambenih nekretnina na godišnjoj razini koji u Hrvatskoj traje od drugog tromjesečja 2017.

Do sada je u tom razdoblju najviši rast cijena stambenih nekretnina ostvaren u drugom kvartalu 2019., kada su porasle za 10,4 posto u odnosu na drugi kvartal 2018.

Novi stambeni objekti u prvom su tromjesečju poskupjeli u prosjeku za 9,2 posto u odnosu na četvrti kvartal 2021. U odnosu, pak, na prvo tromjesečje prošle godine cijene novogradnje ojačale su za 20,3 posto, pokazuje izvješće DZS-a objavljeno u ponedjeljak.

Cijene postojećih stambenih objekata više su za 4,4 posto na kvartalnoj, a 12,5 posto na godišnjoj razini.

Cijene stambenih objekata u prvom tromjesečju 2022., u odnosu na posljednji lanjski kvartal, u prosjeku su za Grad Zagreb više za 6,5 posto, za Jadran 3,3 posto, a za ostala područja 6,4 posto.

I na godišnjoj su razini cijene stambenih objekata u Zagrebu porasle, u prosjeku za 16 posto, na Jadranu rast je iznosio 10,9 posto, a u ostalim područjima 14,4 posto.




Stranci utjecali na rekordni skok cijena nekretnina u Hrvatskoj


27.travnja 2022.: Strani državljani kupili su prošle godine 9514 nekretnina u Hrvatskoj, što je porast od visokih 50 posto u odnosu na 2020. godinu, doznaje Jutarnji list u Poreznoj upravi.

Najveći međugodišnji rast kupnji domaćih nekretnina među strancima, prema istome izvoru, ostvarili su državljani Njemačke, Austrije i Slovenije, piše dnevnik u broju od srijede.

Državljani Njemačke u prošloj godini kupili su u Hrvatskoj 2637 nekretnina, što je porast od 1089 kupoprodaja ili čak 70 posto u odnosu na 2020. godinu, Austrijanci su ostvarili 1109 kupnji (472 nekretnine više ili rast od 74 posto u odnosu na 2020.), dok su Slovenci lani postali vlasnici 2309 nekretnina u našoj zemlji ostvarivši rast kupovine u odnosu na prethodnu godinu za 32 posto ili 550 nekretnina više.

“U podacima nije iskazana ukupna kupoprodaja nekretnina u 2020. i 2021., nego se isključivo radi o kupoprodaji nekretnina za koje je Porezna uprava provela postupak utvrđivanja porezne osnovice. Uz to, još uvijek traje ažuriranje podataka o kupoprodajama nekretnina te su dostavljeni podaci podložni promjenama”, napominju u Poreznoj upravi te daju naslutiti da bi u konačnici rast broja kupoprodaja nekretnina koje su sklopili stranci s prodavateljima u Hrvatskoj mogao biti i veći.

U svakom slučaju, registrirani rast potražnje stranaca za domaćim nekretninama potvrđuje nedavno iznesene navode poduzetnika i stručnjaka za tržište nekretnina koji su za Jutarnji list ustvrdili da je upravo pojačani interes stranaca za domaćim nekretninama jedan od uzroka dosad nezabilježenog rasta cijena novih stanova u posljednjem tromjesečju prošle godine.

Naime, prema izračunu Državnog zavoda za statistiku, kupoprodajne cijene novih stanova u zadnjem kvartalu prošle godine bile su za 15 posto više u odnosu na ostvarene cijene u zadnjem tromjesečju 2020. godine: takav rast nije zabilježen u posljednjem desetljeću. Uz to, prosječne cijene svih kupoprodaja stambenih nekretnina u 2021. bile su za 7,3 posto veće u odnosu na cijene iz 2020. godine, piše novinar Jutarnjeg lista Vedran Marjanović. (poslovni.hr)

Cijene nekretnina ne padaju a u 2022. očekivati je biti će još veće

Hrvatska na trećem mjestu po rastu cijena u Europi





poslovni.hr/ hic.hr
foto:arhiv