HIC-vijesti banner http://www.made-in-croatia.com.hr/
Vijesti | Turizam | Oglasnik | Hrvati izvan domovine | Marketing | O nama
vijesti-regija

hrvatski šah

Hrvatski šah, set






20.ožujka 2023.
ODRŽANI IZVANREDNI IZBORI U CRNOJ GORI
U drugi krug predsjedničkih izbora ide Đukanović i Milatović

Milo Đukanović
foto:kabinet predsjednika Crne Gore


U Crnoj Gori su u nedjelju održani izvanredni predsjednički izbori. Milo Đukanović, kandidat Demokratske partije socijalista, i Jakov Milatović, čelnik Pokreta Europa sad koji se gospodarskom retorikom predstavlja kao stranka građanske orijentacije, ušli su u drugi krug izbora za predsjednika Crne Gore, objavio je Centar za monitoring (CEMI).

Kako je priopćeno iz CEMI-ja nakon obrađenih 97% glasova, Đukanović je osvojio 35%, dok je Milatović dobio podršku 29% birača. Drugi krug održat će se za dva tjedna, 2. travnja.

- Ovo je točno to što smo planirali da ćemo ostvariti. Kao što znate, o tome smo i javno govorili i o tome su govorili rezultati istraživanja javnog mnijenja, dakle ostvario sam 36% glasova. U apsolutnim brojevima to je nešto iznad 120.000 glasova, što smatram vrlo vrijednim rezultatom, kazao je Đukanović. 

- Obećao sam da ćemo uspjeti i uspjeli smo. Ovo je pobjeda svih onih koji su baklju slobode u prethodnih 30 godina nosili u Crnoj Gori i hvala im na tome. Ovo je zajednička pobjeda onih koji su u prethodnih 30 godina bili diskriminirani, čija su djeca napustili Crnu Goru trbuhom za kruhom, rekao je Milatović.

Projekcije uoči izbora pokazivale su da bi se u drugom krugu trebali naći Đukanović i Mandić, a rezultat je iznenadio većinu analitičara u Crnoj Gori. Mandić je iz prosrpskog Demokratskog fronta.

Promatrači, kako je priopćeno, nisu zabilježili značajnije povrede izbornog procesa koje bi mogle utjecati na ishod glasanja. Pravo glasa imalo je oko 550 tisuća stanovnika Crne Gore, a ukupna izlaznost bila je 63,1 posto.



Raspustio parlament i raspisao izbore

17.ožujka 2023: Nakon što je raspustio parlament crnogorski predsjednik Milo Đukanović raspisao
izvanredne parlamentarne izbore, održat će se u nedjelju.


Preko pola milijuna birača, koliko ih je upisano u crnogorski birački spisak, u nedjelju će između sedam kandidata birati novog predsjednika Crne Gore, a prema procjenama očekuje se da će se konačan ishod znati u drugom krugu.

Za petogodišnji mandat bore se aktualni šef države i kandidat njegove Demokratske partije socijalista Milo Đukanović te čelnik prosrpskog Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić, zastupnica Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović Stanković, predsjednik Demokrata Alekse
Bečića, Jakov Milatović
 iz Pokreta Europa sad (PES), čelnik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović, te
influencer Jovan Radulović.

Situaciju pred izbore dodatno je zakomplicirala Đukanovićeva jučerašnja odluka da raspusti crnogorski parlamen. Smatra se da odluka o raspuštanju neće bitnije utjecati na rezultate izbora u nedjelju.

Prema istraživanjima javnog mnijenja, u drugi krug izbora, koji će se održati 2. travnja, ući će aktualni predsjednik države Milo Đukanović, a šansu da budu njegovi suparnici imaju trojica kandidata.

Za prolazak u drugi krug bori se Andrija Mandić, čelnik DF-a, nekada ekstremnih političkih ideja, koji je tijekom kampanje insistirao na politici pomirenja svih naroda koji žive u Crnoj Gori, te jasno kazao da se kaje zbog ranijih ekstremnih nastupa. “Vrijeme je da radimo na ozdravljenju i da gradimo zajedničku budućnost. Ne novi sukobi i stare razlike već pomirenje”, izborne su poruke Andrije Mandića, koji je ranije zastupao prosrpska i proruska stajališta, protivio se ulasku Crne Gore u NATO i organizirao nasilne prosvjede nakon što je Crna Gora priznala Kosovo. Mandić, koji se izjašnjava kao Srbin, uživa veliku potporu među Srbima u Crnoj Gori, kojih je blizu 30 posto po posljednjem popisu iz 2011., a ne negira i bliskost s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Jakov Milatović, bivši ministar ekonomskog razvoja u prethodnoj vladi premijera Zdravka Krivokapića, također bi prema istraživanjima mogao dospjeti do drugog kruga. Njegova stranka trenutno je rastuća politička snaga u Crnoj Gori, a ono što cijene birači je činjenica da su tijekom mandata povećali minimalnu zaradu u Crnoj Gori s 220 na 450 eura. S druge strane, iako se predstavlja kao kandidat građanske opcije, zamjera mu se bliskost sa Srpskom pravoslavnom crkvom, koja je imala snažan utjecaj na formiranje vlade u kojoj je bio ministar.

U utrku za drugi krug uključio se i čelnik Demokrata i nekadašnji predsjednik parlamenta Aleksa Bečić. Njegova politika centra omogućila mu je podršku, kako je istaknuo, svih naroda koji žive u Crnoj Gori. Podršku mu je pružio i aktuelni premijer Dritan Abazović, čija vladi je kolovozu izglasano nepovjerenje zahvaljujući upravo glasovima zastupnika Bečićevih Demokrata. Bečić, čija stranka je nastala od nezadovoljnih članova Socijalističke narodne partije bivšeg čelnika Momira Bulatovića, u javnosti se predstavlja kao “pomiritelj” između suprotstavljenih procrnogorske i prosrpske opcije.

Tko će od njih trojice ući u drugi krug s Đukanovićem moglo bi odlučiti nekoliko stotina glasova.

Na drugoj strani, projekcije pokazuju da Đukanović u prvom krugu ima preko deset posto prednosti u odnosu na protukandidate, pa se spekulira da bi mogao pozvati dio svog odanog biračkog tijela da u nedjelju glasa za kandidata kojeg bi najlakše porazio u drugom krugu.

Ocjene analitičara tijekom kampanje su da bi taj kandidat mogao biti DF-ov Andrija Mandić. Te sumnje podgrijane su nakon što su Đukanović i Mandić odbili debatu na Javnom servisu s ostalim kandidatima, pa su njih dvojica sami u četvrtak razmijenili argumente na njihovim politikama bliskim privatnim televizijama, koje su istodobno emitirale njihovu debatu.

Stranke koje zastupaju političke interese Bošnjaka i Hrvata u Crnoj Gori pozvale su svoje birače da na izborima podrže Mila Đukanovića, dok su albanske stranke podijeljene po tom pitanju pa su pojedini politički čelnici Albanaca pozvali birače da glasaju za Aleksu Bečića.

 


Tri predsjednika države za 34 godine

Crna Gora je od uvođenja višestranačja 1990. imala osam predsjedničkih izbora i trojicu predsjednika.

Na prvim izborima 1990. pobijedio je Momir Bulatović nekadašnji Đukanovićev suradnik blizak Slobodanu Miloševiću, koji je i dvije godine kasnije učvrstio svoj mandat.
Nakon razlaza Đukanovića i Bulatovića, njih dvojica sudjelovali su na najneizvjesnijim predsjedničkim izborima 1997., na kojima je drugom krugu pobijedio Đukanović uz prednost od svega pet tisuća glasova.

Šest godina kasnije za predsjednika Crne Gore izabran je Filip Vujanović, kandidat Đukanovićeve DPS, koji je na toj funkciji bio 15 godina, sve do 2018. Te godine Milo Đukanović lagano pobjeđuje na izborima i ponovo sjeda u predsjedničku fotelju.

Nedjeljne izbore pratit će promatrači misije OESS, Vijeća Europe te promatračka misija Europskog parlamenta, koju će predvoditi izvjestitelj za Crnu Goru Tonino Picula, kao i promatrači lokalnih nevladinih udruga.

Pravo glasa na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori ima 542.154 stanovnika. (dnevnik.hr)


Milo Đukanović raspustio crnogorski parlament

Crnogorski predsjednik Milo Đukanović raspustio je parlament nakon što je istekao rok od 90 dana koji je mandatar Miodrag Lekić imao za sastavljanje nove vlade. Kako navode crnogorski mediji Đukanović će, temeljem Ustavu, danas raspisati izvanredne palamentarne izbore.

Prema crnogorskom zakonu, Đukanović je dužan dan nakon raspuštanja parlamenta raspisati parlamentarne izbore koji se moraju održati najkasnije 80 dana od dana raspisivanja izbora.
Miodrag Lekić, koji je mandat za formiranje nove crnogorske vlade dobio na osnovu neustavnog zakona, izvijestio je početkom tjedna čelnike stranaka koje su ga predložile za mandatara da nema potrebnu većinu te da mu nedostaje podrška troje zastupnika Ujedinjene reformske akcije (URA) aktualnog premijera Dritana Abazovića.

Đukanović je ranije odbio povjeriti mandat Lekiću, zastupniku i nekadašnjem diplomatu iz vremena, ustvrdivši da ga nije uvjerio da ima podršku zastupnika za sastavljanje nove vlade. Nakon toga, vladajuće stranke u Cr Slobodana Miloševićanoj Gori predvođene prosrpskim Demokratskim frontom usvojile su izmjene zakona o predsjedniku, kojim je omogućeno da u slučaju odbijanja predsjednika države da povjeri mandat Lekiću, to može učiniti predsjednica parlamenta.

Venecijanska komisija dala je negativno mišljenje o tom zakonu, ocijenivši da je u suprotnosti s crnogorksim ustavom, te su ga osudili dužnosnici Europske unije i SAD-a, koji su pozvali da se vlast u Crnoj Gori ne formira na osnovu neustavnog zakona. Njihov zahtjev usvojili su zastupnici URA-e, stranke tehničkog premijera Abazovića, koji su odbili podržati Lekićev kabinet prije nego je došao u parlament.

U Crnoj Gori u nedjelju se održavaju predsjednički izbori u kojima sudjeluje sedam kandidata.

Uz Đukanovića, koji je kandidat Demokratske partije socijalista, kandidati su i čelnik prosrpskog Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić, zastupnica Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović Stanković, predsjednik Demokrata Alekse BečićaJakov Milatović iz Pokreta Europa sad (PES), čelnik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović, te influencer Jovan Radulović.



Raspisivanje izvanrednih parlamentarnih izbora

Kako pišu crnogorski mediji Đukanović će danas raspisati izvanredne parlamementarne izbore. Odluku Đukanovića da raspusti parlament pozdravili su poslanici Demokratske partije socijalista Jevto Eraković i Socijaldemokrata Damir Šehović, Liberalne partije Andrija Popović.

– Dosta je bilo gaženja države i njenih građanskih, sekularnih i evropskih vrijednosti. Crna Gora će ponovo biti emancipirano društvo političke, nacionalne i vjerske tolerancije, koje je kadra da obrani dostojanstvo naše zajedničke multietničke državne kuće – napisao je Šehović na Tviteru a prenosi pobjeda.me

Eraković je, sa druge strane, podijelio objavu iz prosinca prošle godine u kojoj je istakao da ovo proljeće mora biti proljeće izbora.– Idemo na parlamentarne izbore, dali smo riječ i riječ ćemo održati! Ima nas! Do pobjede – poručio je Eraković.
-Popović je ocijenio da se ovakvom odlukom ,,Crna Gora vraća sebi“.- Pozdravljam ustavnu odluku predsjednika Crne Gore o raspuštanju Skupštine, valjda prvu u povijesti našeg parlamentarizma i raspisivanje izvanrednih parlamentarnih izbora. Konačno, Crna Gora se vraća sebi - istakao je Popović na Tviteru
.



HIC-vijesti.hr
foto:arhiv



 
Vijesti | Turizam | Oglasnik | Hrvati izvan domovine | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre