24.veljače 2023.
365 DANA OTPORA RUSKOJ ČIZMI
Ukrajina obilježava prvu godišnjicu ruske invazije; Zelenski u suzama zbog tisuća poginulih vojnika

Na današnji dan prije godinu dana Rusija je pokrenula invaziju na Ukrajinu, što je izazvalo najveći oružani
sukob u Europi od Drugog svjetskog rata. Poginuli su deseci tisuća ljudi i uništeni cijeli gradovi. Milijuni stradalnika napustili su Ukrajinu.

U Kijevu u ponoć oglasila su se zvona crkve svetog Mihaela, nakon čega je intonirana himna. Ispred crkve izloženi su uništeni ruski tenkovi i vojna oprema, simboličan iskaz ukrajinskog otpora i vjere u pobjedu. Ukrajinci 24. veljače 2022.  nikada neće zaboraviti... 

Noć je prošla neuobičajeno mirno u cijeloj Ukrajini, osim na istočnoj bojišnici, naročito u Bahmutu. Nisu oglašene uzbune, ali poluprazne ulice i rijedak promet u Kijevu na današnji dan djeluju pomalo jezivo, izvjestio je iz Kieva HRT-ov izvjestitelj Petar Vlahov. Ukrajinci ne slave ovaj dan, oni ga obilježavaju i sjećaju se svih žrtava koje su pale da bi se Ukrajina obranila. Danas ne rade škole i ljudi nemaju obavezu dolaziti na posao, kazao je Vlahov koji se javio s 'polja zastavica' u kojemu svaka simbolizira jedan život koji je pao za slobodu Ukrajine.

Naime, više od stotinu tisuća ukrajinskih branitelja platilo je cijenu za slobodu i jedno je jasno - Ukrajinci će nastaviti borbu za Ukrajinu, borbu protiv istočnog barbarizma i monstruozne politike Vladimira Putina. Cilj im je osloboditi svaki pedalj okupirane Ukrajine.  

Zelenski u suzama zbog tisuća poginulih vojnika

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obilježio je u petak prvu godišnjicu ruske invazije s porukom prkosa i suzama za tisuće vojnika koji su poginuli u ruskoj "specijalnoj vojnoj operaciji".

Po hladnom i oblačnom jutru, 45-godišnji predsjednik se obratio oružanim snagama i manjoj skupini velikodostojnika na Trgu sv. Sofije, kod katedrale sa zeleno-zlatnom kupolom kao simbolom žilavosti i otpornosti grada.

- Svima vama koji se borite za Ukrajinu želim reći (...) Ponosan sam na vas. Svi mi, svatko od nas je ponosan na vas, rekao je Zelenski susprežući suze dok je odlikovao vojnike Ordenom heroja Ukrajine.

Tijekom intoniranja državne himne, prisutni su pognuli glave tijekom minute šutnje, a Zelenski je plakao.

Zelenski je u zemlji i dalje vrlo popularan, a stanovnicima se svakodnevno obraća s porukama snimljenim pametnim telefonom, a na taj način komunicira i sa svijetom i traži što veću međunarodnu potporu u novcu i oružju.

Prije godinu dana na današnji dan, s ovog istog mjesta oko sedam ujutro, obratio sam vam se kratkom izjavom, u trajanju od samo 67 sekundi, rekao je u svom govoru, uz svečanu glazbu u pozadini.

- ...mi smo jaki. Spremni smo na sve. Pobijedit ćemo svakoga. Ovako je počeo 24. veljače 2022. Najduži dan u našim životima. Najteži dan u našoj novijoj povijesti. Rano smo se probudili i od tada nisam spavao.

Zapadni vojni dužnosnici procjenjuju žrtve na obje strane najvećeg sukoba u Europi od Drugog svjetskog rata na više od 100.000 ubijenih i ranjenih. Deseci tisuća civila također su poginuli, dok su milijuni pobjegli pred prijetnjom borbi.

Zelenski, koji je odigrao ključnu ulogu u prikupljanju financijske i vojne pomoći iz cijelog svijeta za održavanje ukrajinske obrane pred mnogo većom vojskom, pohvalio je svoj narod.

Postali smo jedna velika vojska ... u kojoj svi daju svoj doprinos, rekao je. Opisao je 2022. godinu kao godinu otpora, hrabrosti, boli i jedinstva.

- Trpimo sve prijetnje, granatiranje, kazetne bombe, krstareće projektile, dronove, nestanke struje i hladnoću. Ali mi smo jači od toga, preživjeli smo. Nismo poraženi. I učinit ćemo sve da pobijedimo ove godine!, poručio je Zelenski.

24.veljače 2022. dan kada je počela agresija;
Zelenski: Ukrajinci će na kraju pobijediti

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obilježio je u petak prvu godišnjicu ruske invazije na svoju zemlju prkosnom porukom u kojoj je naglasio da će Ukrajinci na kraju pobijediti. U videu naslovljenom "godina nepobjedivosti" predsjednik je sjedio za stolom i prisjetio se kako se obratio Ukrajincima prije godinu dana, u trenutku kad su Kijev i svijet uzdrmani zbog ruskog pokretanja invazije.
Prije godinu dana na današnji dan, s ovog istog mjesta oko sedam ujutro, obratio sam vam se kratkom izjavom, u trajanju od samo 67 sekundi, rekao je u 15-minutnom govoru, uz svečanu glazbu u pozadini. Mi smo jaki. Spremni smo na sve. Pobijedit ćemo svakoga. Ovako je počeo 24. veljače 2022. Najduži dan u našim životima. Najteži dan u našoj novijoj povijesti. Rano smo se probudili i otad nisam spavao."

"Gotovo svatko ima barem jedan kontakt u svom telefonu koji više nikada neće podići slušalicu. Onoga tko neće odgovoriti na SMS 'Kako si?'. Ove dvije jednostavne riječi dobile su novo značenje tijekom godine rata", rekao je.

"Postali smo jedna velika vojska u kojoj svi daju svoj doprinos", rekao je. Opisao je 2022. godinu kao godinu otpora, hrabrosti, boli i jedinstva. "Glavni je zaključak da smo preživjeli. Nismo poraženi. I učinit ćemo sve da pobijedimo ove godine!

24.veljače 2022.godine Rusija započela rat u Ukrajini

UN usvojio rezoluciju

Opća skupština UN-a izglasala je u četvrtak glasovima 141 zemlje rezoluciju kojom traži trenutačno
povlačenje ruskih vojnika iz Ukrajine i prekid ratnih djelovanja čime je dan uoči obilježavanja prve godišnjice agresije poslala snažnu poruku izolacije Rusije na međunarodnoj sceni.

Za rezoluciju kojom se traži "sveobuhvatan, pravedan i trajni mir" glasala je 141 država, 32 su bile suzdržane, a šest ih se pridružilo Rusiji glasajući "protiv".

Kina se suzdržala od glasanja, što je četvrti put da je tako postupila otkako je Rusija počela agresiju na Ukrajinu. Protiv rezolucije glasale su Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Sirija, Mali, Eritreja i Nikaragva.

Među suzdržanima su osim Kine bile i Indija, Alžir, Južnoafrička Republika (JAR), Etiopija, Iran, Kazahstan,
Uzbekistan, Vijetnam i Pakistan te još 22 zemlje.

Ruski veleposlanik pri UN-u optužio je Njemačku i Zapad da u sukobu u Ukrajini imaju motive slične onima u Drugom svjetskom ratu.

- Njemački tenkovi ponovno će ubijati Ruse, rekao je, misleći na borbene tenkove Leopard njemačke proizvodnje koje je nekoliko europskih zemalja obećalo poslati Kijevu.

Zamjenik ruskog veleposlanika u UN-u Dimitrij Poljanski je rezoluciju UN-a ocijenio beskorisnom, dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij pozdravio ishod glasovanja. - Ova rezolucija je snažan signal nepokolebljive globalne potpore Ukrajini, napisao je na Twitteru.

Kina poziva na mirovni pregovor, protivi se uporabi nuklernog oružja

Kina je na prvu godišnjicu ruske invazije ponovila svoje pozive za pronalaskom političkog rješenja
ukrajinskog sukoba. Kinesko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je dokument u kojem poziva na nastavak mirovnih pregovora, ukidanje jednostranih sankcija i istaknulo svoje protivljenje uporabi nuklearnog oružja.

"Sukob i rat nikome ne koriste. Sve strane moraju ostati racionalne i suzdržane, izbjegavati raspirivanje plamena i pogoršanje napetosti te spriječiti daljnje pogoršanje krize ili čak izmicanje kontroli", pišu.

Ministarstvo je potvrdilo da se nuklearno oružje ne smije koristiti. Kina od dviju zemalja traži da izbjegavaju napade na civile. "Strane u sukobu moraju se strogo držati međunarodnoga humanitarnog prava, izbjegavati napade na civile i civilne građevine", naglašavaju. Ovaj rat za Peking je osjetljivo pitanje zbog njegovih vrlo snažnih dugogodišnjih diplomatskih i ekonomskih veza s Moskvom, učvršćenih zajedničkim interesom da budu protuteža Washingtonu. Kina je u utorka izrazila veliku zabrinutost zbog
sukoba koji se "pojačava i sve više izmiče kontroli". Kina poziva da se poštuje suverenitet država, uključujući i Ukrajinu.
Dokument od 12 točaka dio je najnovijih napora Pekinga da se predstavi kao neutralni mirovni posrednik, dok se bori da uravnoteži svoje bezgranično prijateljstvo s Moskvom i narušene odnose sa Zapadom dok rat traje.



Saveznici uz Ukrajinu

Sjedinjene Države najavile su da će Ukrajini poslati novi paket vojne pomoći u vrijednosti od 2 milijarde dolara, rekao je savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan.

- Nastavit ćemo pratiti što je potrebno i pobrinuti se da to i osiguramo tako da Ukrajina dobije što joj je potrebno za uspjeh na bojištu, rekao je Sullivan na događaju koji je organizirao CNN.

Rekao je da će zemlje skupine G7 najaviti u petak novi krug sankcija koje će uključivati zemlje koje pokušavaju dopremiti proizvode koji su uskraćeni Rusiji u sklopu sankcija.

- Kako vrijeme prolazi vidjet ćete trajnu eroziju kvalitete i sposobnosti ruskoga gospodarstva, rekao je Sullivan.

Na pitanje o ukrajinskom zahtjevu da im se pošalju američki borbeni avioni F-16, Sullivan je rekao da iz perspektive Washingtona "F-16 nisu pitanje kratkoročne borbe". Oni su, dodao je, "pitanje dugoročne obrane Ukrajine".

Australska vlada priopćila je u petak da će poslati još dronova Ukrajini kako bi joj pomogla u borbi protiv Rusije te je nametnula nove ciljane financijske sankcije protiv 90 ruskih pojedinaca i 40 subjekata, na godišnjicu ruskog napada na Ukrajinu.Na popisu osoba pod sankcijama su ruski ministri energetike, prirodnih resursa i industrije te koncern Kalašnjikov, proizvođač zrakoplova Tupoljev i proizvođač podmornica Admirality Shipyards.

- I dalje smo uz Ukrajinu", priopćio je premijer Anthony Albanese. "Bespilotni zrakoplovni sustavi pružaju obavještajne podatke s bojišta i omogućuju nadzor i izviđanje ukrajinskim oružanim snagama, dodao je.

Nije naveo koliko će točno dronova biti poslano ni o kojim je modelima riječ te hoće li biti naoružani.
Australia, jedna od zemalja izvan NATO-a koja najviše doprinosi potpori koju Zapad pruža Ukrajini, slala je pomoć, streljivo i opremu te je zabranila izvoz aluminijeva oksida i aluminijevih ruda, uključujući boksit, Rusiji.

Otkako je počeo sukob, Australija je pružila oko 500 milijuna australskih dolara vrijednu vojnu pomoć Ukrajini te je slala vojnike u Britaniju koji su pomagali u uvježbavanju ukrajinskih vojnika i podvrgnula je sankcijama više od tisuću ruskih pojedinaca i subjekata.


Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier i njemački kancelar Olaf Scholz u petak su, na godišnjicu ruskog napada, Ukrajini obećali daljnju podršku. Ono što nas sve impresionira je odlučnost i hrabrost Ukrajinki i Ukrajinaca u obrani slobode. Njemačka vas pritom podržava i činit će to i dalje toliko snažno i dugo koliko to bude potrebno, rekao je Scholz u video poruci.

Njemački kancelar rekao je kako je Vladimir Putin doživio neuspjeh u svom naumu da osvoji Ukrajinu.
Putin je računao s podjelom, no polučio je suprotno. Ukrajina je jedinstvenija nego ikada prije, rekao je Scholz. Kancelar je odbacio optužbe da isporuke oružja Ukrajini samo produljuju rat.

Upravo suprotno: što prije ruski predsjednik uvidi da ne može ostvariti svoj imperijalistički cilj, to je veća šansa za kraj rata, rekao je Scholz i dodao kako je okončanje rata u Putinovim rukama.

I njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier Ukrajini je obećao daljnju podršku u borbi protiv ruskih napada. Mi smo solidarni s vama i sudjelujemo u vašoj patnji i žalimo za vašim poginulima, rekao je predsjednik Njemačke govoreći o godišnjici ruske agresije na Ukrajinu. On je rekao da je rat kojeg je započeo Putin napad na sve ono iza čega mi stojimo.


Poljska je Ukrajini isporučila svoje prve tenkove Leopard, rekao je poljski ministar obrane Mariusz Blaszczak na sastanku Vijeća za nacionalnu sigurnost u petak.

- Premijer nije mogao biti ovdje, otišao je u Kijev da doveze tenkove Leopard, čija je prva serija već isporučena Ukrajini, rekao je predsjednik Andrzej Duda u uvodnom obraćanju na sastanku u Varšavi.

Zapadne zemlje obećale su Kijevu isporuke modernih tenkova Leopard, ali se prve veće količine očekuju tek kroz nekoliko mjeseci.



Europa radi na novim sankcijama Rusiji

inancijski čelnici G20 moraju osuditi rusku agresiju na Ukrajinu, rekao je u petak francuski ministar financija Bruno Le Maire u razgovoru za Reuters te dodao da Europa radi na novim sankcijama protiv Moskve. Indija, koja trenutačno predsjeda skupinom G20, ne želi da blok raspravlja o dodatnim sankcijama protiv Rusije te traži da se u komunikaciji izbjegava koristiti riječ "rat" za opis jednogodišnjega sukoba, rekli su dužnosnici G20 Reutersu.

Prvoga dana sastanka financijskih čelnika G20, koji se održava u blizini Bengalurua, Le Maire je rekao da će "sankcije biti sve snažnije i sve učinkovitije". "Razrađujemo novi val sankcija protiv Rusije na europskoj razini", dodao je. Indija je zadržala neutralan stav prema ratu te odbija osuditi Rusiju za invaziju, tražeći diplomatsko rješenje i kupuje sve više ruske nafte. Zbog toga što Indija kupuje jeftinu rusku naftu, smatra Le Maire, ruski prihodi od nafte sve se više smanjuju.


Kako je žuto-plava zastava osvojila svijet

Službeno usvojena 1992., kad je Ukrajina postala neovisna od Sovjetskog Saveza, zastava predstavlja ponos zemlje kao europske žitnice i predstavlja beskrajna polja pšenice ispod plavog neba.

U prvim danima ruske otvorene invazije na Ukrajinu, te su boje bile izložene na nekim od najpoznatijih europskih znamenitosti, od Eiffelova tornja do Brandenburških vrata.

Zastava se od tada proširila do svakog kutka kontinenta i dalje, u rukama prosvjednika, na službenim vladinim zgradama u Londonu i Washingtonu i na prozorima privatnih kuća i automobila.

U žuto-plavo u četvrtak su navečer osvijetljeni i Banski dvori u Zagrebu.

Zastava simbolizira ne samo hrabar ukrajinski otpor u ratu koji je okončao desetljeća mira u Europi, nego je i brzo postala simbolom europskog jedinstva nasuprot najveće prijetnje sigurnosti kontinentu u ovom stoljeću.

To je tijekom posjeta Kijevu u siječnju istaknuo predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.

- Na pobuni na Majdanu, 22 godine nakon proglašenja neovisnosti, vi Ukrajinci ste rekli: Mi smo Europljani, rekao je Michel.

- Zato sam danas došao u Ukrajinu reći vam: Svi smo mi Ukrajinci.

Osim političkih simbola, Putinova invazija dovela je i do najveće izbjegličke krize u Europi nakon Drugog svjetskog rata.

U roku od nekoliko tjedana europske vlade prihvatile su milijune Ukrajinaca, preskočivši administrativne procedure brzinom koja je mnoge iznenadila.

Benedicte Simonart bila je među osnivačima nevladine organizacije BEforUkraine sa sjedištem u Bruxellesu. Na njezinom se logu nalaze belgijska i ukrajinska zastava. Bila je dirnuta izrazima solidarnosti tih prvih dana.
- To je bilo nevjerojatno. Ljudi su nam stalno dolazili, jako su željeli pomoći. Osjećali smo se bliskima, rekla je.

hic-vijesti.hr
foto: HRT